Tijekom menopauze posjete ginekologu mogu biti češće i to iz razloga jer možda imate više pitanja, briga ili osjećate više promjena na vašem tijelu te mislite da to morate provjeriti sa stručnjakom.
Ako je tako, u pravu ste. Ne brinite, niste jedini!
Pitanje koliko često netko treba posjećivati ginekologa nezgodno je već i s 20 ili 30 godina. S godinama svaka žena različito doživljava starenje i menopauzu.
U svakom slučaju, uslijed mnogih promjena tijekom menopauze posjeti ginekologu trebali bi biti obavezni, a ritam ovisi isključivo o tome kako se ponaša vaše tijelo.
Vaše se tijelo mijenja tijekom menopauze
Za racionalne odgovore zašto se preporučuje redovito posjećivanje ginekologa donosimo neka objašnjenja promjena u ženskom tijelu.
Menopauza označava period u kojem jajnici prestaju funkcionirati i tako nestaje mjesečnica. Ovaj specifičan proces može biti praćen i posebnim fiziološkim promjenama prilikom kojih mjesečnica može dolaziti i nestajati i do 6 mjeseci i više sve dok se ne stabilizira i na kraju zaista prestane. Zahvaljujući nestabilnom gubitku mjesečnice žene bi trebale biti oprezne u intimnim odnosima jer neredovite mjesečnice ne znače i sigurne intimne odnose. Nepravilan ciklus može biti praćen i valovima vrućine (LINK: Članak ID 15 “Valovi vrućine u menopauzi: uzroci, simptomi i kako se nositi s njima?”), dobivanjem na težini ili suhoćom rodnice
Posjećujte ginekologa da prati vašu menopauzu
Važno je napomenuti da ne preporučujemo tretmane koje si sami propisujete.
Menopauza se u prosjeku javlja oko 50. godine (1). Prate je fizičke promjene (valovi vrućine, vaginalna suhoća), promjene na tijelu (dobivanje na težini, promjene oblika tijela) i/ili fiziološke promjene (promjene raspoloženja, problemi sa spavanjem).
Do 80% žena osjeća valove vrućine (2) koji su glavni uzrok uvođenja hormonske nadomjesne terapije ukoliko nema kontraindikacija.
Hormonska nadomjesna terapija koristi se isključivo u dogovoru s vašim doktorom.
Ako se menopauza dogodi prije 40. godine, to nazivamo preuranjenim zatajenjem jajnika (3) koje nije fiziološka pojava i zahtijeva posebnu obradu.
IZVORI :
1. Leridon H. Déemografija menopauze. Nekoliko podataka. Gynécologie internationale 1997.;6(10):330-1
2. Woods NF, Mitchell ES. Simptomi tijekom menopauze: prevalencija, jačina, putanja i značenje u životima žena. Am J Med 2005.; 118:14.-24.
3. Liječenje žena s preuranjenim zatajenjem jajnika. Smjernice Europskog društva za humanu reprodukciju i embriologiju. Prosinac 2015.