Kako ublažiti hormonalne promjene u menopauzi
Kakvo je znanje žena u Hrvatskoj o menopauzi, koliko otvoreno razgovaraju o ovoj temi te koji su ključni koraci koje možete poduzeti u vezi sa svojim zdravljem u ovom periodu života, pročitajte u savjetima doc. dr. sc. Maje Cigrovski Berković, dr. med. spec. endokrinologije
Trebamo li uopće potražiti savjet stručnjaka u menopauzi?
S obzirom na to da je menopauza očekivano razdoblje u životu žene, ranije, dok još ni suvremena medicina nije poznavala sve posljedice koje se uz nedostatak hormona jajnika vežu, žene se nisu javljale na preglede niti su zbog menopauze običavale potražiti liječnički savjet. Danas je učinak nedostatka estrogena dobro poznat i veže se uz promjene izražene na srčano-žilnom sustavu, kostima, središnjem živčanom sustavu, koži, sluznicama, što sve može negativno utjecati na kvalitetu života i izazvati različite simptome i tegobe, čija težina može varirati od blage pa sve do dramatične. Bez obzira na simptome, danas imamo ne samo znanje, već i mogućnosti djelovati preventivno, stoga i žene aktivnije potičemo na preglede i poduzimanje preventivnih mjera. Postoji cijeli niz stručnjaka, prvenstveno su to ginekolozi, ali i liječnici obiteljske medicine, internisti, endokrinolozi, psihijatri, koji se mogu uključiti savjetima i propisivanjem terapije. Naravno, osim liječničkog, savjet je dobrodošao i od drugih stručnjaka poput nutricionista i kineziologa.
Koliko otvoreno žene koje susrećete razgovaraju o tegobama u menopauzi?
Žene koje dolaze na pregled uglavnom vrlo otvoreno i rado razgovaraju o tegobama vezanim uz menopauzu. S obzirom na raznolikost simptoma te na njihovu nespecifičnost, često i ne budu upućene endokrinologu zbog menopauze, već zbog sumnje na disfunkciju neke druge žlijezde. Kod posjete endokrinologu, pažnja se usmjerava i na procjenu nutritivnog statusa te mineralne gustoće kosti. Menopauza je razdoblje u životu žene u kojem počinje slabljenje, odnosno prestaje ciklični rad jajnika, što dovodi do izostanka menstrualnog krvarenja. O menopauzi se govori kada žena nije imala menstruaciju barem proteklih 12 mjeseci. Prosječna dob pri kojoj menopauza nastupa je oko 50. godine života, ali može se javiti i ranije. Dob menopauze često je genetski determinirana. Fiziološki, menopauza je povezana s padom funkcije jajnika i smanjenim lučenjem hormona estradiola i progesterona. Jajnici postaju sve manje podložni utjecaju luteinizirajućeg (LH) i hormona koji stimulira folikule (FSH), pa razina ovih hormona u krvi raste, što je, uz sniženu koncentraciju estrogena, i karakterističan laboratorijski nalaz. Uslijed navedenog dolazi do brojnih tjelesnih promjena koje žene prepoznaju. Javljaju se promjene kože i sluznica zbog čega neke žene imaju veću sklonost mokraćnim infekcijama ili im spolni odnos postaje bolan. Smanjuje se gustoća kostiju, a time raste i rizik prijeloma kosti.
Kojem se stručnjaku primarno obratiti kad nastupi menopauza?
S obzirom na to da je prvi simptom nepravilnost u menstrualnom krvarenju, odnosno njegov izostanak, osoba kojoj se žene prvo obraćaju za pomoć je ginekolog. On, uzevši u obzir ginekološki nalaz, simptome te dosadašnje bolesti odnosno obiteljsku anamnezu, savjetuje hormonsko nadomjesno liječenje. Nakon toga, žene se često obraćaju za pomoć endokrinologu, a ovisno o simptomima, primjerice ako dominiraju problemi s visokim arterijskim tlakom, aritmijama, nelagodom u prsnom košu, što sve mogu biti tegobe s kojima se žene u menopauzi susreću, onda se uključuju i specijalisti za bolesti srca i krvnih žila. U menopauzi žene često budu i promjenjivog raspoloženja, znaju se tužiti na smetnje koncentracije, nesanicu, umor pa pomoć potraže i kod psihijatra. Dakle, menopauza, osim izostanka menstrualnog krvarenja što je konstantan simptom, može imati tisuću drugih „lica“.
Ako bi trebalo izdvojiti nekoliko najvažnijih koraka u vezi sa zdravljem u ovom periodu života, koji bi to koraci bili?
Menopauza nas ne bi trebala iznenaditi i za nju bi se trebalo pripremiti. Naravno, ne može se unaprijed znati koje će točno popratne simptome žena imati i koja će biti njihova težina, no zdrave životne navike (prehrana, nepušenje, tjelesna aktivnost, dovoljan unos kalcija i vitamina D) uvelike mogu pomoći u sprečavanju negativnih posljedica nedostatka estrogena, karakterističnog za menopauzu.
Objavljeno