KAKO PREPOZNATI HORMONALNE PROMJENE U MENOPAUZI?
Žene su tijekom cijelog života podložne promjenama i nepravilnom odnosu hormona koji uvelike mogu utjecati na zdravlje organizma. Koje su promjene specifične za razdoblje menopauze i koje rizike nose sa sobom? Pročitajte intervju s dr. med. Majom Cigrovski Berković i saznajte kakvo je mišljenje stručnjaka.
Koliko se susrećete u svom svakodnevnom radu s pacijenticama u menopauzi? Obraćaju li Vam se za svoje tegobe u novom periodu života i koliko pričaju o tome?
Obzirom da je menopauza razdoblje u kojemu se događaju brojne promjene u lučenju i djelovanju hormona jajnika i hipofize, pa time nastaje i niz simptoma, često se susrećem sa ženama u menopauzi. Interesantno, razlog zbog kojega budu upućene na pregled endokrinologu nije sama menopauza, već sumnja na bolest endokrinih žlijezda, poput na primjer štitnjače, obzirom da se simptomi menopauze često preklapaju s različitim bolestima/stanjima. Menopauza se najčešće javlja oko 50. godine života, ali simptomi koji je nagovještaju mogu započeti značajno prije. Kao endokrinologu budu mi upućene i mlađe žene kod kojih se u sklopu obrade izostanka menstrualnog ciklusa ili neplodnosti postavi sumnja na preuranjenu menopauzu. Ove žene često i nemaju specifičnih tegoba koje prate menopauzu, poput vrućih valova, nesanice, promjena raspoloženja, ponekad s pojavom depresije, glavobolja ili oscilacija u tjelesnoj masi, često sa sklonošću njenog povećanja.
Većina žena koje dolaze na pregled uglavnom se najviše žale na znojenje i vruće valove koji se znaju javiti iznenada, remetiti im kvalitetu života, ali ih i buditi noću, što zna pogoršati ionako često prisutne probleme sa snom. Isto tako, žene imaju često i probavne smetnje, poput nadutosti, bolove u trbuhu te porast tjelesne mase, usprkos jednakim prehrambenim navikama. Znaju se potužiti i na probleme s mokrenjem i bolnim spolnim odnosima, što odražava smanjeni učinak estrogena na sluznicu mokraćnih puteva. Laboratorijski nalazi koji, uz izostanak menstruacije te spomenute simptome sugeriraju da je riječ o menopauzi su visoke razine FSH (folikulostimulirajući hormon koji luči hipofiza), uz nizak estradiol i njih obično najčešće i određujemo u svrhu potvrde menopauze. Kod žena s preuranjenom menopauzom ukoliko se obrađuju u sklopu neplodnosti važno je odrediti i AMH (anti Mullerov hormon) jer nam njegova razina, između ostaloga, pomaže u daljnem odabiru postupka potpomognute oplodnje.
Hormonske nadomjesne terapije djeluju preventivno na procese starenja krvnih žila, umanjuje i simptome poput vrućih valova.
dr.med, Maja Cigrovski Berković, endokrinolog
Koliko hormon mladosti „DHEA“ utječe na organizam žene, obzirom da u menopauzi drastično pada njegova razina?
Dehidroepiandrosteron (DHEA) je prehormon koji se primarno izlučuje iz nadbubrežne žlijezde, a zatim se u tkivima pretvara ili u androgene hormone ili u estrogene. Njegove maksimalne koncentracije u organizmu postižu se oko 30-te godine života, a zatim mu koncentracija pada, te je oko 80-te godine tek oko četvrtine one koju imamo u mladosti. Obzirom da mu koncentracije padaju kako starimo, ovaj je hormon interesantan s aspekta održavanja mladosti i dobrog općeg stanja. U tom smislu je dokazana pozitivna veza između razine DHEA, mišićne snage i mase u starijih osoba, kao i korelacija između razine DHEA i rizika od padova i prijeloma. Također se DHEA dovodi u vezu s kognitivnom funkcijom i pridaje mu se neuroprotektivna uloga, a u nekim manjim studijama dodavanje DHEA pomoglo je u liječenju demencije i depresije te erektilne disfunkcije i libida. Uobičajeno se određuje DHEA-s (dehidroepiandrosteron-sulfat) jer ima duže poluvrijeme života, i ne pokazuje oscilacije u dnevnom ritmu izlučivanja.
Može li se nadomjestiti identično nedostatak tog hormona terapijama?
Danas se DHEA može nabaviti kao komercijalno dostupan suplement prehrani u peroralnom obliku, a postoje i njegovi transdermalni pripravci. Na žalost, nema jasnih preporuka o dozi, duljini uzimanja DHEA ili boljem putu unosa, odnosno u kojim bi se indikacijama trebao primjenjivati. Iako se većina učinaka koji se uz DHEA vežu čini važnima u očuvanju zdravlja tijekom starenja, podaci dolaze ili iz studija na životinjama ili iz manjih studija na ljudima i nisu uvijek konzistentni. Također, još uvijek nisu dostupni podaci dugoročnog praćenja učinika primjene DHEA.
Kada se i kakve promjene očekuju u gustoći kosti kod žena u menopauzi i može li se prevenirati gubitak koštane mase?
Tijekom menopauze dolazi do ubrzanog gubitka koštane mase te se povećava rizik za nastanak osteoporotičnih prijeloma kosti. Ovaj gubitak kosti upravo je karakterističan za menopauzu i tu se dešava gubitak oko 20% cjelokupne koštane mase koji prati starenje. Na žalost na osteoporozu i komplikacije koje ona nosi još uvijek se ne misli dovoljno. Dijagnozu osteopenija koja predstavlja svojevrsni predstadij za osteoporozu te osteoporoze postavljamo pretragom koja se zove denzitometrija, a uključuje snimanje gustoće kosti na razini lumbalne kralježnice I bedrene kosti, posebno njenog vrata.
Dijagnoza se postavlja usporedbom snimljene kosti sa zdravom, a izražava se u standardnim devijacijama (SD). Ukoliko se gustoća kosti razlikuje za -2 SD riječ je o osteoporozi. Veći se gubitak koštane mase i snage očekuje u žena kod kojih je menopauza počela ranije i koje su imale u startu manju koštanu gustoću (obično su to žene astenične konstitucije), a dodatni čimbenici rizika su pušenje, tjelesna neaktivnost i nedostatak vitamina D (često kao posljedica neizlaganja suncu).
U menopauzi se više gubi takozvana kortikalna kost i veći je rizik prijeloma kralježaka (kompresivni prijelomi), bedrene kosti te palčane kosti. U ovom je životnom periodu jako važno djelovati preventivno, te kroz prehranu, zdrave životne navike i tjelesnu aktivnost spriječiti /usporiti propadanje kosti. Isto tako je važno da se u navedenom razdoblju napravi snimanje mineralne gustoće kosti (denzitometrija), procijeni količina kalcija u organizmu te razina vitamina D. Navedene pretrage mogu biti od velike pomoći pri odabiru načina liječenja osteopenije, odnosno osteoporoze.
Danas na raspolaganju imamo više različitih vrsta lijekova koji ili djeluju antiresorptivno (primarno smanjujući razgradnju kosti) ili pak kao osteoanabolici, kojima se može potaknuti stvaranje nove kosti. U obzir dolaze lijekovi poput bisfosfonata , selektivnih modulatora estrogenskih receptora i hormonski pripravci koji se uzimaju u obliku tableta, odnosno monoklonska antitijela i teriparatid koji su u obliku injekcije. Koji će se lijek odabrati ovisi o tome je li riječ o osteopeniji ili osteoporozi, stanju u kojem su kosti (pritom je posebno važan podatak o postojanju osteoporotičnih prijeloma), eventualnim kontraindikacijama za pojedini lijek te naravno preferencijama same bolesnice. Osnova prevencije i liječenja je adekvatan unos kalcija (1000-1500 mg/dan), koji danas preferiramo uglavnom kroz dijetetske prozivode (mlijeko, mliječne prerađevine) te unos vitamina D.
U komercijalno dostupnim pripravcima vitamin D je često subdoziran (preporučena je dnevna doza 1000IU/dan) pa je uvijek važno provjeriti koju koncentraciju navedeni pripravak sadrži i ev je korigirati dodatnim unosom do preporučene doze. Osim dnevnih pripravaka, postoje i pripravci vitamina D koji se mogu uzimati rjeđe, jedanputa tjedno. U prevenciji je ključna i tjelovježba, a za snaženje gustoće kosti posebno su bitne vježbe koje uključuju podizanje utega. Danas postoje organizirane vježbe koje se provode u grupama, a s ciljem prevencije osteoporoze. Spriječiti nastanak osteoporotične frakture u postmenopauzalnom razdoblju važno je ne samo s aspekta očuvanja mobilnosti i dobre kvalitete života, već i s aspekta preživljenja. Naime osteoporotični prijelomi u postmenopauzalnih žena smanjuju životni vijek.
Kako smanjiti rizik srčanožilnih bolesti u menopauzi?
Tijekom generativne dobi, kada je očuvana funkcija jajnika i njihova osjetljivost na djelovanje hormona žlijezde hipofize –gonadotropina, žene imaju značajno manji rizik za obolijevanje od srčanožilnih bolesti, posebno koronarne bolesti koja može rezultirati u infarktu srca. S ulaskom u menopauzu gubi se protektivni učinak hormona pa se postepeno i rizik izjednačava s onim u muškaraca. U ovom je razdoblju bitno procijeniti sve čimbenike rizika koji mogu doprinijeti aterosklerozi, pa je uputno izvaditi laboratorijske nalaze u kojima se procjenjuje lipidni profil (uključuje određivanje ukupnog kolesterola, LDL i HDL kolesterola, triglicerida), koncentracija glukoze u krvi natašte te u slučaju da je ona viša od normalnih vrijednosti potrebno je nalaz nadopuniti određivanjem šećera u krvi i nakon 2 h po uzimanju 75 g otopljene glukoze.
Karakteristično je za menopauzu porast ukupnog kolesterola i LDL kolesterola (upravo se uz njega vežu loši učinci na stijenku krvne žile), uz pad razine zaštitnog HDL kolesterola. Također, mnoge žene koje su u generativnoj dobi bile sklone nižim vrijednostima krvnoga tlaka, ulaskom u menopauzu znaju imati povišen tlak (arterijska hipertenzija). Stoga je jako bitno redovito mjeriti krvni tlak i bilježiti njegove vrijednosti, a u slučaju da se dijagnosticira hiperteznija, i liječiti. Puno se toga može napraviti promjenom samog životnog stila i to je ono što treba svakako najviše poticati.
Naravno, ponekad su nužni lijekovi, no njihov je učinak veći, ukoliko se nastavi s dijetetskim mjerama liječenja (pritom se posebno treba obratiti pažnja na unos soli, masnoća i ugljikohidrata), redovitom tjelesnom aktivnosti (preporuka je 30-45 minuta aerobne tjelesne aktivnosti koja uključuje npr. žustriji hod, vožnju biciklom, plivanje, trčanje, rolanje, ples umjerenim intenzitetom), održavanje ili smanjenje tjelesne težine. U ranom razdoblju menopauze, ukoliko za to ne postoje kontraindikacije, pokazalo se učinkovitim davanje hormonske nadomjesne terapije, a osim što tada djeluje preventivno na procese starenja krvnih žila, umanjuje i simptome poput vrućih valova.
Dr. med. Maja Cigrovski Berković, endokrinolog
Objavljeno