Intervju sa Stašom Stanković, Cambrige PhD: Inovativna otkrića na području menopauze
Dr Staša Stanković
Dr Staša Stanković je doktor nauka reproduktivne genomske medicine na Univerzitetu u Kembridzu. Njen rad je fokusiran na desifrovanje genetike reproduktivnog starenja, plodnosti i menopauze, kao i njihovog uticaja na bolesti kod zena, ukljucujuci osteoporozu, kancer itd. Naucni tim iz Kembridza je prvi koji je dokazao da je manipulacijom gena uz pomoc najnaprednijih genetskih metoda moguce produziti reproduktivni vek, tj odgoditi menopauzu i poboljsati plodnost kod zena. Staša i njeni saradnici koriste ova revolucionarna otkrica da zapocnu komercijalizaciju razvoja testova za predvidjanje plodnosti i vremena ulaska u menopauzu kao i terapija ‘nove generacije’ za reproduktivne bolesti.
Staša radi i kao konsultant na kreiranju brojnih strategija digitalizacije i inovacija za vodece farmaceutske institucije. Na osnovu njenog uticaja na inovacije u zenskom zdravlju, dobila je brojne nagrade ukljucujuci: ‘McKinsey & Company Next Generation Women Leader’, nagradu za najboljeg mladog istrazivaca ispod 40. godine od strane Medjunarodnog drustva za menopauzu, izabrana je za jednu od deset najboljih britanskih mladih naucnica u sektoru biomedicine od Vlade Velike Britanije, a prestizni magazin Forbes ju je proglasio kao jednu od 11 naucnica sa najvecim uticajem na inovacije u menopauzi i zenskom zdravlju.
Još kao studentica biomedicine na Oxfordu shvatila sam da područje ženskog zdravlja vapi za inovacijama. Terapeutska rješenja bila su zastarjela, kreirali su ih uglavnom muškarci na temelju muško-ženskih odnosa otprije sto godina. Primjerice, poznati britanski psihijatar David Reuben sa svog je znanstvenog stajališta tvrdio da s prestankom funkcije jajnika "i sama bit žene prestaje, ona više nije funkcionalna". Zazvučalo mi je to okrutno, vjerojatno me baš zbog toga privukla tema reproduktivnog zdravlja i plodnosti, koja duboko ulazi u pitanja rodne ravnopravnosti - govori Staša Stanković, dr. sc. reproduktivne medicinske genetike na sveučilištu Cambridge, koju je Svjetsko udruženje za menopauzu proglasilo najboljom mladom znanstvenicom (do 40 godina) u području ženskog zdravlja, a časopis Forbes uvrstio među 11 najutjecajnijih žena koje su pridonijele inovacijama vezanim za menopauzu. Impresivna su to postignuća - pogotovo s obzirom na činjenicu da joj je samo 27 godina! A čime je to ova mlada znanstvenica rodom iz Beograda zaslužila? Njen rad na Cambridgeu, tijekom kojeg se fokusirala na istraživanje genetskih uzročnika i bioloških mehanizama reproduktivnog starenja te plodnosti kod žena, doveo je do otkrića više od 300 genetskih biomarkera koji utječu na vrijeme ulaska u menopauzu.
- Moć ovih informacija je u tome što ih možemo iskoristiti za izradu prvog genetskog testa koji će iz krvi ili sline omogućiti predviđanje vremena ulaska u menopauzu i pokazati koliko je koja žena plodna. Smisao je toga da žena ili djevojka već u ranoj mladosti može saznati kada će ući u menopauzu i u skladu s tim planirati majčinstvo – objašnjava Staša Stanković, koja će svoje spoznaje podijeliti sa sudionicama konferencije Women's Weekend - manifestacije koja na projektu povezivanja i osnaživanja žena od 9. do 11. ožujka u Rijeci okuplja važna imena regionalne i svjetske scene. Raspravljat će se tu o raznim temama koje zaokupljaju žene u svakodnevnom životu, a jedna od njih je menopauza. U debati koju će povesti Staša Stanković zasigurno će najviše kontroverze izazvati njena najava uistinu revolucionarnih metoda kojima bi se moglo utjecati na produljenje reproduktivnog razdoblja u žena.
- Naše spoznaje o genetskim faktorima koji određuju plodnost i vrijeme ulaska u menopauzu mogu usporiti proces gubitka jajnih stanica. Mnoge žene vjerojatno ne znaju da se rode s točno određenom količinom jajnih stanica, u prosjeku s dva milijuna, a kad taj broj padne na 1000 - jer njihova je rezerva neobnovljiva - žena ulazi u menopauzu. Eksperimentirajući na ženkama miševa, uspjeli smo produljiti njihov reproduktivni vijek za 25 posto - povećavanjem početnog broja jajnih stanica već pri rođenju ili odgodom njihova propadanja. Na temelju tih rezultata mogu se razviti lijekovi nove generacije za povećanje plodnosti i produljenje reproduktivnog vijeka žena. No, tu se postavlja niz etičkih pitanja na koja tek treba naći odgovor, pa će proći još dosta vremena i istraživanja prije nego što se to počne primjenjivati na ljudima – objašnjava Staša Stanković, koja želi komercijalizirati istraživanja do kojih je došla sa svojim timom iz Cambridgea te su nedavno pokrenuli startup i u idućim mjesecima nadaju se investicijama.
- Prvi put dolazimo do ključa objašnjenja zašto je jedna žena plodna, a druga nije te otvaramo potpuno novo poglavlje u medicini. Naš test mogao bi se primjenjivati već od puberteta ili ranih dvadesetih, a to je posebno važno za žene koje će prije četrdesete ući u menopauzu, jer plodnost počinje opadati deset godina prije toga, dakle već u tridesetima. Kad test dobije sve potrebne certifikate i uđe u kliničku primjenu, napravit ću ga i sebi, a dotad čuvam svoje reproduktivno zdravlje tako što ne pušim i ne pijem alkohol. Jedini porok su mi slatkiši - smije se mlada znanstvenica, objašnjavajući da je genetsko naslijeđe bitan faktor, ali na plodnost utječu i neki vanjski čimbenici. Primjerice, svaka popušena cigareta ubrzava ulazak u menopauzu, a ženama koje svaki dan piju alkohol to će se dogoditi godinu dana ranije nego onima koje ga konzumiraju povremeno. Staša s tim nema problema, ona je sportski tip još od djetinjstva provedenog u Beogradu. Odrasla je u liječničkoj obitelji i medicina je od prvog dana bila dio njezina života. Kad je tata pripremao specijalizaciju iz kirurgije, kaže, ona je operirala jastuk koji je glumio teško bolesnog pacijenta. Istodobno, privlačila ju je gomila drugih stvari - završila je muzičku školu svirajući violinu, natjecateljski se bavila jahanjem i umjetničkim klizanjem, više od 15 godina provela je u glumačkom studiju i kazalištu...
- Bila je tanka linija između glume i medicine, a na kraju sam odlučila liječiti tijela, a ne duše - kaže Staša Stanković, koja je kao srednjoškolka preko obiteljskih prijatelja saznala da je sveučilište u Oxfordu raspisalo natječaj za stipendije, a kad ju je dobila, shvatila je da je sve u životu moguće.
- Sa 17 godina došla sam u Veliku Britaniju, gdje me sve ovo vrijeme drže prilike koje mi se pružaju. Nema većeg nego kad ti netko da priliku - najprije da kao mlada djevojka i strankinja definiraš sebe i svoj život, a potom da u poslu dođeš na 'prvu liniju fronta' i da se razviješ u stručnjaka u svom području - govori Staša, koja je nakon osnovnog studija na Oxfordu upisala magisterij i doktorat na Cambridgeu. Studij na ovom drugom sveučilištu zahtijevao je veliku disciplinu, posvećenost i gotovo asketski život: tko se bavi prirodnim znanostima, kaže, ne gine mu manje od 15 sati rada dnevno.
- Ipak, Cambridge ima dobro razrađen sustav okupljanja mladih ljudi kroz razna društva, formalne večere na koledžu, tematske večeri, debatne klubove... To je jedno od najinspirativnijih mjesta na svijetu, na kojem ste okruženi najboljim znanstvenicima i gdje iz dana u dan svjedočite svom osobnom rastu. A znanost je divna i uzbudljiva, omogućuje mi da svaki dan radim nešto novo. Znanost je za mene igralište za odrasle - priča Staša, kojoj takav ritam ne ostavlja mnogo vremena za ljubav. Trenutačno je, kaže, slobodna, ali sretna. Ima samo jednu želju - da se jednog dana vrati svojoj velikoj ljubavi, glumi i kazalištu
Objavljeno