Što je menopauza?
Menopauza se definira kao trajni prestanak menstrualnih krvarenja koji nastaje zbog nepovratnog popuštanja endokrine funkcije jajnika koje se manifestira u sniženju razine estrogena u krvi. Da se radi o konačnom stanju možemo znati tek ukoliko 12 ili više mjeseci ne dolazi do krvarenja, a bez druge jasne patologije. Menopauza može nastupiti prirodno, prestankom funkcije jajnika ili može biti izazvana nekim od medicinskih postupaka (kirurško uklanjanje jajnika, zračenje, kemoterapija). Srednja dob zadnje menstruacije u zapadnom svijetu je 51 godina. Obzirom da značajno produljenje života u razvijenom svijetu, sve veći dio žena će dobar dio svoga života biti u postmenopauzi.
Koliko u prosjeku traje period menopauze?
Postoji nekoliko sličnih pojmova koji se u svakodnevnom govoru često i neopravdano smatraju sinonimima (perimenopauza, klimakterij, premenopauza i postmenopauza). Perimenopauza se prema International Menopause Society definira kao razdoblje neposredno prije menopauze i godinu dana nakon nje. Klimakterij je pojam koji se često koristi kao sinonim, a označava razdoblje u životu žene u kojem dolazi do tranzicije iz reproduktivne u nereproduktivnu fazu. Ovo razdoblje uključuje perimenopauzu sa dužim razdobljem prije i poslije zadnje menstruacije. Pojam premenopauze može se dvojako koristiti, ili razdoblje od 2 godine prije menopauze ili cjelokupno reproduktivno razdoblje prije menopauze. International Menopause Society preporučuje da se pojam premenopauze koristi u smislu cjelokupnog reproduktivog razdoblja prije zadnje menstruacije.
Koji su najčešći simptomi koji se javljaju u menopauzi?
Mjesecima ili godinama prije menopauze žene mogu uočiti različite promjene u svom organizmu, poput nepravilnih krvarenja, suhoće rodnice, valova vrućine, noćnih znojenja, promjena raspoloženja, gubitka volumena dojki, stanjivanja kose i suhoće kože. Navedene promjene su izravno vezane uz pad razine estrogena. Sam intenzitet i trajanje opisanih pojava nije kod svih žena isti, ali nisu ni očekivanja svih žena ista. Neke se vrlo brzo pomire sa novonastalom situacijom i ograničenjima koje ona nosi, dok druge žene aktivno traže pomoć. Veliku ulogu u tome imaju i sociokulturološke razlike. Vrlo je važno osvijestiti da navedene tegobe nije moguće spriječiti, ali ih je svakako moguće ublažiti. Analizom krvi moguće je uočiti specifične promjene spolnih hormona, ali zbog jasne kliničke slike pretraga najčešće i nije potrebna. Ginekološkim pregledom mogu se uočiti promjene kroz koje prolaze reproduktivni organi. Sluznica rodnice postaje tanja, glatka, bez ranije vidljivih nabora. Jajnici se smanjuju i najčešće ih nije moguće napipati ginekološkim pregledom. Maternica se smanjuje, kao i eventualno ranije prisutni miomi. Dolazi do promjene vaginalne flore, često se javlja atrofični cistitis koji se može pogrešno shvatiti kao uroinfekcija. Osim jasnih simptoma koje žene osjećaju i znakova koji se mogu uočiti pregledom, puno je veći problem dugoročnog utjecaja pada razine hormona na zdravlje. Nakon pada razine estrogena, vrlo brzo se kardiovaskularni rizici kod žena približavaju onima kod muškaraca. Tu se prvenstveno misli na kardiovaskularne i cerebrovaskularne bolesti. Osim toga, veliki problem predstavlja osteoporoza koja se nakon prestanka funkcije jajnika ubrzava i postupno može voditi prema patološkim koštanim frakturama. Ono o čemu žene nerijetko vrlo teško govore je narušena seksualna funkcija. Vaginalna suhoća može voditi prema bolnim snošajima, a osim toga, gubitak elastičnosti zdjeličnog tkiva može pogoršavati simptome stresne inkontinencije ili čak i prolapsa maternice. Važna uloga zdravstvenih djelatnika je da opreznim i ciljanim pitanjima osvijesti tegobe kako bi se mogla ukazati adekvatna pomoć.
Kako si žena može sama pomoći da olakša prve simptome?
Blage simptome žene mogu olakšati pravilnim životnim navikama, zdravom i umjerenom prehranom, optimalno mediteranskom dijetom. Adekvatna tjelovježba osigurava optimalan tonus mišića i usporava gubitak kosti. Na tržištu postoji veliki broj dodataka prehrani koji bi trebali pomoći u ublažavanju simptoma postmenopauze, koji to čine sa većim ili manjim uspjehom. Međutim, obzirom da je u podlozi svih simptoma pad razine estrogena, jasno je da je najefikasniji način unošenje egzogenog estrogena. Kvalitetne studije, na desetinama tisuća žena nedvosmisleno su pokazale da ukoliko se počnu uzimati unutar 10 godina od zadnje menstruacije i kod žena ispod 60. godine života, ne samo da ublažavaju simptome postmenopauze, nego i značajno smanjuju pobol od kardiovaskularnih i cerebrovaskularnih bolesti, kao i gubitak kosti. Kao što smo već naveli, u razvijenom svijetu raste očekivan životni vijek, i već danas žene i do trećine života provedu u postmenopauzi. Potpuno je razumljivo da tim godinama žele dodati kvalitetu i na nama je da im u tome pomognemo.