Intervju s endokrinologinjom: Koliko žene u Hrvatskoj znaju o menopauzi
2. Koliko mislite da zbog nepoznavanja činjenica i načina da sebi pomognu, žene gube na kvaliteti života tijekom i nakon menopauze?
Obzirom da je menopauza očekivano razdobolje u životu žene, ranije, dok još niti suvremena medicina nije poznavala sve posljedice koje se uz nedostatak hormona jajnika vežu, žene se nisu javljale na preglede niti su zbog menopauze uobičavale potražiti liječnički savjet. Danas je učinak nedostatka estrogena dobro poznat i veže se uz promjene izražene na srčano-žilnom sustavu, kostima, središnjem živčanom sustavu, koži, sluznicama što sve može negativno utjecati na kvalitetu života i izazvati različite simptome i tegobe, čija težina može varirati od blage pa sve do dramatične. Bez obzira na simptome, danas imamo ne samo znanje već i mogućnosti djelovati preventivno, pa stoga i žene aktivnije potičemo na preglede i poduzimanje preventivnih mjera. Postoji cijeli niz stručnjaka, prvenstveno su to ginekolozi, ali i liječnici obiteljske medicine, internisti, endokrinolozi, psihijatri koji se mogu uključiti savjetima i propisivanjem terapije. Naravno, osim liječničkog, savjet je dobrodošao i od drugih stručnjaka poput nutricionista i kineziologa.
3. Često se u svom svakodnevnom radu susrećete sa ženama koje prolaze menopauzu. Obraćaju li Vam se zbog svojih tegoba u ovom periodu života i koliko uopće žele razgovarati o tome?
Žene koje dolaze na pregled uglavnom vrlo otvoreno i rado razgovaraju o tegobama vezanim uz menopauzu. Obzirom na raznolikost simptoma te na njihovu nespecifičnost, često i ne budu upućene endokrinologu zbog menopauze, već zbog sumnje na disfunkciju neke druge žlijezde. Kod posjete endokrinologu tada se pažnja usmjerava i na procjenu nutritivnog statusa, mineralne gustoće kosti.
4. Kako žena može najlakše prepoznati da menopauza počinje i kada treba potražiti savjet stručnjaka kako bi ova faza prošla što lagodnije? Kojem stručnjaku primarno bi se trebala obratiti?
Menopauza je razdoblje u životu žene, kada počinje slabljenje, odnosno prestaje ciklični rad jajnika, što dovodi do izostanka menstrualnog krvarenja. O menopauzi se govori kada žena nije imala menstruaciju barem proteklih 12 mjeseci. Prosječna dob pri kojoj menopauza nastupa je oko 50. godine života, ali može se javiti i ranije. Dob menopauze često je genetski determinirana. Fiziološki, menopauza je povezana s padom funkcije jajnika i smanjenjim lučenjem hormona estradiologa i progesterona. Jajnici postaju sve manje podložni utjecaju luteinizirajućeg (LH) i folikul stimulirajućeg (FSH) hormona, pa razina ovih hormona u krvi raste; što je, uz sniženu koncentraciju estrogena i karakterističan laboratorijski nalaz. Uslijed navedenog dolazi do brojnih tjelesnih promjena koje žene prepoznaju. Javljaju se promjene kože i sluznica zbog čega neke žene imaju veću sklonost mokraćnim infekcijama ili im spolni odnos postaje bolan. Smanjuje se gustoća kostiju, a time i raste rizik prijeloma kosti. Nedostatak estrogena na stijenci krvnih žila omogućava brže starenje-aterosklerozu, a također dovodi i do porasta ukupnog i LDL –„lošeg“ kolesterola, što doprinosi povećanju rizika za srčano-žilne bolesti.
Obzirom da je prvi simptom nepravilnost u menstrualnom krvarenju, odnosno njegov izostanak, osoba kojoj se žene prve obraćaju za pomoć je ginekolog. On, uzevši u obzir ginekološki nalaz, simptome te dosadašnje bolesti odnosno obiteljsku anamnezu, savjetuje hormonsko nadomjesno liječenje.
Nakon toga, žene se često obraćaju za pomoć endokrinologu, a ovisno o simptomima, primjerice ukoliko dominiraju problemi s visokim arterijskim tlakom, aritmijama, nelagodom u prsnom košu, što sve mogu biti tegobe s kojima se žene u menopauzi susreću, onda se uključuju i specijalisti za bolesti srca i krvnih žila. U menopauzi žene često budu i promjenjivog raspoloženja, znaju se tužiti na smetnje koncentracije, nesanicu, umor pa pomoć potraže i kod psihijatra. Dakle, menopauza, osim izostanka menstrualnog krvarenja što je konstantan simptom, može imati tisuću drugih „lica“.
5. Postoji li u Hrvatskoj nešto poput savjetovališta za menopauzu ili mjesta gdje žene mogu dobiti više informacija?
Svjetska zdravstvena organizacija prepoznaje zdravlje žene kao najvažniji preduvjet za zdravlje obitelji i sugerira da se u svakoj državi na lokalnoj razini organiziraju radionice i savjetovališta o menopauzi preventivnog karaktera. Posebno se obilježava i Dan menopauze. Sve to je, iako hvalevrijedan poticaj, zapravo nedostatno u svakodnevom životu, pa bi organiziranje kontinuiranih Savjetovališta, u tome smislu, svakako bilo potrebno.
Objavljeno