Biološki mehanizmi gubitka kose
Koji biološki mehanizmi stoje iza gubitka kosa?
J-F. M.: Kada nisu regulirani, postoji više bioloških mehanizama koji mogu dovesti do gubitka kose. Taj gubitak kose može biti progresivan ili iznenadan, više ili manje ozbiljan, difuzan ili lokaliziran.
Najčešći je oblik gubitka kose androgenetska alopecija, s kojom se tijekom života suoči više od 50 % muškaraca, a pogađa i žene uglavnom nakon menopauze. Mehanizam iza ove vrste alopecije je povećana osjetljivost vlasišta na androgene (muške hormone), što dovodi do progresivnog smanjenja veličine folikula dlake. Ova „minijaturizacija” kose (a ne gubitak) dovodi do toga da kosa postaje tanja i osjetljivija.
Kod difuzne alopecije, od koje pate i muškarci i žene, drugi mehanizmi igraju ulogu. Ovu vrstu gubitka kose može uzrokovati, na primjer, kemoterapija usmjerena na brzo i neselektivno uništavanje stanica koje se razmnožavaju u organima zahvaćenima tumorom. Budući da su stanice u bazi folikule dlake među najaktivnijima u ljudskome tijelu, na njih također utječe taj oblik liječenja, a jedna je od nuspojava njihovo uništavanje. Ova je vrsta gubitka kose poznata kao anageni efluvij jer kosa ispada tijekom faze rasta (anagene faze).
U telogenom efluviju (gubitak kose u fazi mirovanja ciklusa rasta kose, u kojoj kosa ne raste), koji je primijećen uglavnom kod žena, folikule kose ispadaju u puno većoj količini nego što je to uobičajeno tijekom svakodnevnog gubitka kose (između 50 i 100 dlaka dnevno). Mehanizmi koji na to utječu razlikuju se: hormonalni poremećaj nakon trudnoće, neuravnotežena prehrana, nedostatak željeza ili cinka, nuspojave lijekova i stres samo su neki od njih. Na kraju, u slučaju alopecije areate, autoimune upalne vrste gubitka kose, tijelo više ne prepoznaje određene stanice folikula kose kao vlastite. Imunološki sustav ih napada i kosa ispada u većim ili manjim pramenovima.
Jesu li ti mehanizmi isti za različite tipove kose?
J-F. M.: Čak i ako oblik (ravna, kovrčava ili valovita), struktura (okrugla ili elipsoidna) ili boja kose variraju ovisno o dijelovima svijeta i etničkim skupinama, mehanizmi koji dovode do gubitka kose identični su u svim populacijama.
Međutim, kada je u pitanju priroda kose, istraživači su primijetili hipertrofiju žlijezde lojnice (žlijezda koja vlaži vlasište) kod pacijenata s androgenetskom alopecijom. To je znak da je ova žlijezda posebno osjetljiva na dihidrotestosteron (DHT), androgen odgovoran za već spomenutu minijaturizaciju folikula dlake, što istodobno može dovesti do povećane proizvodnje sebuma, a time i do masnije kose nego što je to uobičajeno.
Koja su najnovija znanstvena otkrića o mehanizmima gubitka kose?
J-F. M.: Većina današnjih istraživanja usredotočuje se na iznimno važnu ulogu matičnih stanica u rastu i obnovi folikula dlaka te bolje razumijevanje načina na koji te stanice funkcioniraju, okruženja u kojem se nalaze i negativnih čimbenika kojima mogu biti izložene. Nedavno istraživanje otkrilo je temeljnu ulogu koju ima vezivna ovojnica (vanjska ovojnica folikule dlake) u omogućavanju „dostupnosti” matičnih stanica potrebnih za rast novih folikula dlaka.
Na kraju svakog ciklusa rasta kose, kod zdravih ispitanika, ova se vezivna ovojnica (koja se sastoji od kolagena) ponaša poput elastične trake i omogućava folikuli dlake da se popne na površinu vlasišta i tako se napuni matičnim stanicama u kontaktu sa „zalihom” takvih stanica. Napunjena, folikula dlake zatim se vraća natrag u vlasište da bi se tamo učvrstila malo dublje i pokrenula rast novog vlakna kose.
Međutim, ako vezivna ovojnica izgubi mehanička svojstva (kao što se sumnja u slučaju ljudi koji pate od androgenetske alopecije zbog taloženja kolagena), folikula dlake više se neće moći pravilno puniti matičnim stanicama i rast nove dlake bit će poremećen. Tijekom sljedećih godina nastojat ćemo bolje razumjeti biologiju tih matičnih stanica i poboljšati njihovo okruženje te tako osigurati zdraviji rast folikula dlaka.